U skladu sa dobrom tradicijom Privredne komore Kantona Sarajevo da redovno izvještava javnost o aktuelnim rezultatima koje je ostvarila privreda KS u Komori je danas održana konferencija za novinare.

Prisutnim predstavnicima medija obratili su se predsjednik Komore Kemal Grebo, direktorica Centra za razvoj poduzetništva Mubera Kadrić i direktor Centra za evropske integracije i poslove sa inozemstvom mr. Esad Ibišević.

Direktorica Mubera Kadrić iznijela je kraći rezime poslovanja privrede KS, posebno naglasivši sljedeće pozitivne tendencije:

- u industrijskoj proizvodnji u periodu I-VIII 2006. godine zabilježen je rast od 5% (index 105,0) u odnosu na 2005. Od 20 industrijskih grana, njih sedam je ostvarilo rast i to u rasponu od 5% (proizvodnja hrane i pića) do 83,1% (proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira). Ostalih 13 industrijskih grana ostvarilo je pad proizvodnje koji je posebno zabilježen kod proizvodnje odjeće, dorade i bojenje krzna i to za 91,4%.

- šumarstvo je u periodu I-VII 2006. g. ostvarilo pozitivna kretanja, gdje je proizvodnja šumskih sortimenata povećana za 25,3%, a prodaja šumskih sortimenata za 22,4%.

- prihod u turizmu za period I-VIII 2006. godine viši je za 6,8% u odnosu na uporedni period 2005. g. Kanton Sarajevo je u ovom periodu posjetilo 84.063 turista što je više za 10% u odnosu na isti period prethodne godine od čega na posjete stranih turista otpada 74%. Ukupan broj noćenja u ovom periodu, ostvarenih u Kantonu, iznosi 184.292 i to je za 10,4% više nego u periodu I-VIII 2005. od čega na noćenja stranaca otpada 77%.

- povećan je broj zaposlenih radnika za 1,9% u odnosu na prosjek ostvaren u 2005.g, tako da je na kraju mjeseca jula 2006. u Kantonu registrovano 95.372 zaposlena radnika, od čega u privrednim djelatnostima 53,857. Posmatrano po djelatnostima, trgovina i dalje drži primat sa brojem uposlenih radnika koji iznosi 13.418, a za njom slijedi prerađivačka industrija sa 12.457 uposlenih radnika. Najmanji broj registrovanih zaposlenih radnika je u rudarstvu (73) i poljoprivredi lovu i šumarstvu (936) sa napomenom da ova posljednja djelatnost ima i veliki broj uposlenih sezonskih radnika koje statistika ne registruje kao stalno uposlene radnike.

- ostvareno je povećanje prosjeka neto plaća po radniku za 9,3 % u mjesecu julu 2006.g u uporedbi sa prosjekom 2005.g. tako da njen prosjek iznosi 758,87 KM.

- Ostvareni promet u trgovini na malo sa PDV-om prema pretežnoj djelatnosti, u periodu I-VII 2006. iznosi 1.231 milion KM. Trend rasta nije se mogao iskazati zbog uvođenja PDV-a od 1. januara 2006. g.

Na drugoj strani negativni trend kretanja, u posmatranom periodu zabilježen je u:

- cestovnom prevozu roba gdje je registrovan rast od 9,2% (index 109,2) u periodu I–VII 2006 u odnosu na isti period 2005.g.

- intenzivnijem rastu broja nezaposlenih (index 102,5) od porasta broja zaposlenih radnika (101,6), te daljim zadržavanjem visoke stope nezaposlenosti koja je, na nivou Kantona Sarajevo, za mjesec juni 2006.godine iznosila 41,6%.

- u porastu inflacije, gdje su cijene na malo zabilježile rast od 7,3% u periodu I-VIII 2006.g., u odnosu na isti period 2005.g.(u FBiH 7%) i gdje su troškovi života bili viši za 7,7%. Posebno je bio izražen rast cijena prehrambenih proizvoda i to za 8,4%.

Ukupna spoljnotrgovinska razmjena prema riječima mr. Esada Ibiševića za osam mjeseci 2006. godine ostvarena je u iznosu od 2.203 miliona KM, što je za 8,01% više nego u istom periodu 2005. g. i što predstavlja cca 1/3 ukupne spoljnotrgovinske razmjene Federacije BiH (29,81%). Vodeći partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni Kantona Sarajevo i dalje su republike Hrvatska, Njemačka i Slovenija. U isto vrijeme spoljnotrgovinska razmjena u FBiH porasla je za 15,97 %, a u BiH za 13,97%.

- ukupan izvoz je veći za 11,22% i iznosi 387 miliona KM što predstavlja 16,92 % izvoza FBiH odnosno 11,59 % izvoza ostvarenog u BiH. I pored rasta izvoza, Kanton Sarajevo je izgubio vodeću poziciju u Federaciji BiH kao izvoznik u odnosu na druge kantone. Po ostvarenim rezultatima u izvozu privreda Kantona Sarajevo je sada tek na četvrtom mjestu. U ostvarenju izvoznih rezultata ispred su, ZE-DO Kanton, Hercegovačko-neretvanski kanton i Tuzlanski kanton. U Federaciji Bosne i Hercegovine izvoz je rastao za 36,08 %, a u BiH za 38,75%.

- ukupan uvoz u posmatranom periodu ove godine smanjen je za 4,80 % i iznosi 1.816 miliona KM što je više od trećine uvoza Federacije BiH(35,59%) i preko četvrtine uvoza zemlje (25,97 %). Kanton Sarajevo je na vodećoj poziciji po ostvarenoj vrijednosti uvoza u odnosu na druge kantone u Federaciji BiH. U Federaciji BiH uzvoz je veći u odnosu na prošlu godinu za 8,76%, a u BiH za 5,01%.

- osvareni deficit iznosi 1.429 miliona KM i čini preko jedne polovine ukupnog deficita Federacije BiH (50,86%), a 39,13 % ostvarenog deficita države.

- stopa pokrivenosti uvoza izvozom je niska i iznosi svega 21,31 % (u FBiH 44,83 %, a u BiH 47,83%) .

- Najveći izvoznici u Kantonu Sarajevo su: VOLKSWAGEN, JP ELEKTROPRIVREDA, STANDARD, SM BH, BOSNALIJEK, , MELTAL doo Sarajevo, FOGS.d.o.o., ROBOT d.o.o. TELMAd.o.o. itd.

Na ovih deset izvoznika otpada preko 74,1% ukupno ostvarenog izvoza u ovom periodu 2006.g.

- Najveći izvoznici privrede KS dolaze sa područja opštine Vogošća, Novog Sarajeva, Ilidže i Centra. Privrednici općine Vogošća u posmatranom periodu izvezli su roba u vrijednosti od 141 milion KM.

Najveći uvoznici su: VOLKSWAGEN, ENERGOINVEST, HOLDINA, ORBICO, ENERGOPETROL,
PETROL BH-OIL CO., PODRAVKA, GORENJE COMERCE d.o.o., LURA d.o.o. Ilidža, itd.

Na njih otpada preko 41,61 % od ukupno ostvarenog uvoza privrede u Kantonu Sarajevo za protekli period.

- I dalje najznačajniju vanjsko-trgovinsku saradnju privreda Kantona Sarajevo ostvaruje sa partnerima iz EVROPSKE UNIJE (56 %), zatima sa zemljana sa kojima imamo potpisane ugovore o slobodnoj trgovini (35 %) i sa ostalim zemljama (9 %).

- Najviše zastupljene robe u izvozu su: mašine i njihovi dijelovi, drvo i proizvodi od drveta, električna energija, farmaceutski proizvodi, prehrambeni proizvodi, itd.

- Najviše zastupljene robe u uvozu su: mašine i oprema, nafta i naftni derivati, hemijski proizvodi, mlijeko, itd.

“Prezentirani podaci o izvozno-uvoznim aktivnostima privrede Kantona Sarajevo, za osam mjeseci ove godine govore nam da je i dalje prisutan značajan deficit u vanjsko/spoljnotrgovinskoj razmjeni privrede Kantona. Ukoliko uskoro ne dođe do povećanja proizvodnih aktivnosti i zaposlenosti, ne možemo očekivati značajnije pomake u ovom segmentu. Također, bez supstitucije uvoza proizvodnjom roba za koje imamo već izgradene kapacitete ne možemo na duži rok očekivati značajnije smanjenje deficita. Sarajevo je najveći potrošački centar u Bosni i Hercegovini pa bi nerealno bilo očekivati da se ova slika o izvozno-uvoznim tokovima brzo promjeni nabolje”, kazao je Ibišević.

Kako je istakao predsjednik Komore Kemal Grebo, Komora će uskoro sačiniti Platformu za dijalog sa nadležnim državnim oganima. Cilj tog dokumenta je da se Vladi Kantona Sarajevo, ali i višim nivoima vlasti, ponude rješenja za prevazilaženje veoma složenih problema u poslovanju privrede.

U predviđenim mjerama prioitetne aktivnosti odnose se na zakonodavno-pravni ambijent koji nije povoljan za odvijanje biznisa. Stoga je, po mišljenju Komore, kako istice Grebo, veoma važno između ostalog poduzeti sljedeće:

- Izvršiti izmjene Zakona o akcizama, jer postojeći zakon nanosi ogromnu štetu proizvođačima akcizne robe i društvu;

- Izvršiti izmjene carinskih propisa i donijeti podzakonska akta, posebno ona koja se odnose na smanjenje ili ukidanje carina na sirovine i materijale koji se ne proizvode u zemlji ili su namijenjeni proizvodnji za izvoz;

- Izvršiti izmjene Zakona o komunalnim taksama u Kantonu Sarajevo, koje su enormno povećane, što nema nikakvog opravdanja;

- Izvršiti promjenu osnovice za obračun članarine turističkim zajednicama u Federaciji Bosne i Hercegovine, jer ukupan prihod nije pogodna osnovica za utvrđivanje bilo kakvih obaveza privrednih subjekata, a pogotovo članarina;

- Izvršiti reformu poreskog sistema, prvenstveno u cilju obezbjeđenja jedinstvenog poreskog opterećenja privrednih subjekata na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine (Danas u RS stopa poreza i doprinosa na plaće iznosi 52%, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 68,9%; u RS porez na dobit se plaća po stopi od 10%, a u Federaciji Bosne i Hercegovine 30% itd.). Pored toga donijeti zakon o porezu na dohodak na nivou zemlje te izvršiti korekcije u Zakonu o PDV-u (visine stope i način povrata sredstava i dr.);
Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici 31. avgusta 2006. godine, donijela je Zakon o izmjenama Zakona o porezima Kantona Sarajevo kojim je ukinut Porez na potrošnju alkoholnih (20%) i bezalkoholnih pica (5%) u ugostiteljstvu.

- Izvršiti izmjene Zakona o javnim preduzećima i Zakona o javnim nabavkama. Iako je evidentno da je Zakon o javnim nabavkama uspostavio kontrolu i red u poslovanju javnih preduzeća, osjeća se prebirokratiziranost kompletnog procesa, koji negativno utiče na efikasnost rada ovih preduzeća. (Ogroman broj ugovora podliježe proceduri tendera, koji se ponavljaju po nekoliko puta, što stvara velike troškove i usporava proces rada javnih preduzeća);

- Donijeti ili dograditi i niz drugih zakona koji su bitni za poslovanje privrede, kao što su: jedinstveni Zakon o drumskom saobraćaju u Bosni i Hercegovini; Zakon o bankama i osiguranju na niovu Bosne i Hercegovine; Dograditi Zakon o privatizaciji preduzeća i dr.

Pored zakonske regulative Komora će prioritetno insistirati na:

- Donošenju strategije privatizacije javnog sektora u BiH, u kojem se nalazi značajan dio neprivatiziranog državnog kapitala. Privredna komora KS u saradnji sa Privrednom komorom FBiH sačinila je Projektni zadatak na temu «Restruktuiranje privatizacije javnog sektora u BiH - dostignuća, izazovi – perspektive» i uputila Vladi Federacije BiH prijedlog za sufinansiranje izrade Studije i organizovanje stručne rasprave na ovu temu, kako bi se dobila mišljenja struke i nauke o najboljim rješenjima restruktuiranja i privatizacije javnih kompanija.
- Izradi strategije razvoja: industrije, šumarstva, drumskog saobraćaja, zapošljavanja;

- Iznalaženju pogodnijih izvora finansiranja za poslovne aktivnosti preduzeća (formiranje Razvojne banke, donošenje zakona o podsticajima, posebno izvozno orijentisane pivrede i dr.);

- Zaštiti domaće proizvodnje, prije svega, kroz izmjenu carinske tarife i kroz snažnije podsticaje iz budžetskih sredstava koju imaju privredni subjekti iz susjednih zemalja i zemalja okruženja;

- Otklanjanju političkih i birokratskih prepreke za brže pokretanje javnih radova, posebno na koridoru Vc;
- Izradi Prostornog plana Federacije BiH i Prostornog plana BiH, sa težištem na ocjeni mogućnosti daljeg privrednog razvoja u okviru planiranog prostornog uređenja Federacije BiH i BiH.

- Preispitivanju opravdanosti egzistiranja glomazne i neefikasne državne administracije, a u Kantonu Sarajevo funkcionisanja tri nivoa državne oganizacije (općine – Grad – Kanton) bez adekvatne podjele rada među njima i sinhronizacije u radu.

Ovo su samo neka važnija pitanja koja će se naći u Platformi, a ona će sa svim ostalim pitanjima biti detaljnije razradena i sadržavat će: opis problema, prijedlog rješenja, nosioce izvršenja zadataka i rok.