O stavovima privrednika Sarajevskog kantona o stanju privrede i prijedlozima mjera govorio je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik Komore gospodin Irfan Mehičić.

Rezultati poslovanja privrede u Kantonu Sarajevo u 2005. godini su daleko lošiji nego u 2004. godini. To ilustruju i sljedeći podaci:
§ industrijska prizvodnja u 2005. godini je manja za 1% u odnosu na predhodnu godinu. Rast proizvodnje je ostvaren u deset, a pad čak u osam industrijskih grana. U isto vrijeme, industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine ostvarila je rast od 6,1%.
U Kantonu Sarajevo (a i šire) nema jasnih pravaca u kojem segmentu i u kakvim oblicima podsticati razvoj industrije, kao što su slobodne zone, tehnološki parkovi, inkubacioni centri i sl. To su najbolji oblici za privlačenje stranih ulaganja, brži transfer tehnologije, razvoj novih proizvoda i usluga, povećanje izvozne konkurentnosti, novo zapošljavanja i dr.;

§ izvoz je porastao za 5,2%, ali je porastao i uvoz i to za 24,1%, tako da je ostvaren vrlo visok deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni u iznosu od 2,4 milijarde KM. Kanton Sarajevo ostvaruje 32,5% ukupnog deficita Bosne i Hercegovine i 45,8% deficita Federacije Bosne i Hercegovine;

§ zaposlenost je porasla za 3,3% (ukupno je zaposleno 93.828 lica), dok je nezaposlenost rasla mnogo brže i to za 5,8% i broj zvanično registrovanih nezaposlenih iznosi 67.431;

§ slika stanja privrede bi bila kompletnija da se objavljuju podaci o finansijskom poslovanju privrede. Nažalost, to se ne objavljuje, te se ne raspolaže sa podacima o visini ukupnog prihoda, dohotka, gubitka, obrtnih sredstava, izvoza, poslovnih sredstava, investicija i drugih pokazatelja od značaja za analizu stanja i utvrđivanje mjera za prevazilaženje negativnih tendencija u privredi. Interesantno je da se niko do sada nije zapitao kolika je šteta od neobjavljivanja ovih podataka i čemu služi Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine da se završni računi poslovnih subjekata predaju Agenciji za finansijske, informatičke i posredničke usluge, ako ona te podatke ne objavljuje, a kada Komora zatraži te podatke, onda za to traže veoma visoku cijenu;

1. Alarmantna ekonomska situacija na koju ukazuje Komora, nažalost, nikoga od nadležnih organa posebno ne zabrinjava.
Na sjednicama zakonodavnih i izvršnih organa se ne analizira stanje privrede, niti se poduzimaju adekvatne mjere da se nagomilani problemi u privredi rješavaju, što ukazuje npr. i činjenica da u programima rada Skupštine Kantona Sarajevo i Gradskog vijeća Grada Sarajeva za 2006. godinu nema problematike iz privrede.
U 2005. godini Komora je uputila nadležnim državnim organima čak 51 inicijativu i predlagala mjere za prevazilaženje teškog stanja u privredi. Neke inicijative su prihvaćene, ali većina nije, što ukazuje da privreda u ovoj zemlji nije u fokusu interesovanja nadležnih državnih organa, i njome se bave samo u ekscesnim slučajevima (štrajkovi, loši primjeri privatizacije i sl.).
Nedostatak komunikacije nadležnih organa sa poslovnim sektorom je očit i to proizvodi ogromne probleme u privredi.

2. Najveći problemi zbog nedovoljne komunikacije nadležnih državnih organa sa poslovnim sektorom se ispoljavaju kod donošenja i primjene privredne legislative.
Posebno se ističe Zakon o akcizama na koji je ova Komora bezbroj puta reagovala i dokazivala koliku štetu trpe neke kompanije (Bosnalijek i ostali), ali u Upravi za indirektno oporezivanje rješavanje ovog pitanja se sporo ili nikako rješava.
Kantonalni propis o komunalnih taksama na isticanje firmi, posebno za oblast bankarstva, osiguranja i telekomunikacija kojim su takse enormno povećane, može se protumačiti kao signal da ove djelatnosti treba izmjestiti iz Sarajeva.
Takođe je problematična primjena posebnog poreza u ugostiteljstvu u Kantonu Sarajevo. I pored toga što je došlo do primjene Zakona o PDV-u, čime se ukida porez na promet koji se do donošenja ovog Zakona primjenjivao, on se i dalje primjenjuje čime se vrši dvostruko oporezivanje.
Mnogi zakoni koji se odnose a privredu su loše sačinjeni, ne odražavaju stvarno stanje u privredi i često su neprimjenjivi.
Stoga Komora pozdravlja podršku USAID-a o usvajanju Pravila o učešću javnosti u izradi pravnih propisa. Kompliment ovoj Komori je izražen kroz prijedlog USAID-a da u Radnoj grupi za izradu ovih Pravila učestvuje predstavnik Privredne komore Kantona Sarajevo.
Nedovoljno učešće poslovnog sektora u donošenju propisa koji se odnose na privredu, ima za posljedicu konstantno opterećenje poslovnog sektora od svih nivoa vlasti (kantonalnih organa, Vlade Federacije BiH, Parlamenta Federacije BiH, ministarskog Vijeca i sl.) Pri tome se uopšte ne sagledava mogućnost privrede da podnese teret ovih nameta.
S druge strane, utrošak ovih sredstava je netransparentan i uopšte se ne može kontrolisati da li se naknade koje se uzimaju iz privrede troše u svrhe za koje su namijenjene.
Privrednici Kantona Sarajevo posebno insistiraju da se preispita osnovica - ukupan prihod - kod propisivanja plaćanja naknada za šume i članarine turističkim zajednicama i da se transparentno objavi u šta su potrošena dosadašnja utrošena sredstva za ove namjene.
Najveći broj propisa koji se odnose na privredu donose se na višim nivoima vlasti od kantonalne. Stoga bi se morao naći efikasniji način da se više čuje glas sarajevskih privrednika i da on naiđe na veći tretman i uticaj u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine, imajući u vidu visoko učešće privrede Kantona Sarajevo u privredi Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine po svm značajnijim ekonomskim parametrima.
Neshvatljivo je da se pojedini organi zakonodavne i izvršne vlasti ignorantski odnose prema zahtjevima Komore (čak ne smatraju ni svojom obavezom da odgovore na dopise, što ukazuje na njihov vrlo nizak poslovni moral), iako Komora prezentira stavove svojih članova koji čine preko 70% ekonomske snage Kantona Sarajevo.

3. U sklopu ukupnih problema u privredi javio se i novi nakon prelaska registracije pravnih lica u kompetencije općinskih sudova. Zbog nedovoljnog kapaciteta općinskih sudova, umjesto da se skrati došlo je do povećanja roka registracije firmi što odvraća ne samo strane nego i domaće investitore i poduzetnike.

4. Privrednici Kantona Sarajevo još jednom ukazuju da je osnovna uloga državnih organa da stvara povoljniji ambijent za privređivanje. Stoga je neshvatljivo da se Vlada Katnona Sarajevo, Upravni odbor "Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo" i druga stručna tijela ovih organa i institucija, bave odobravanjem kredita privrednim subjektima. Nužno je iznaći druge oblike podsticanja privrede, posebno izvozno orijentisane privrede.