Press konferencija

AKTUELNA PRIVREDNA KRETANJA U KANTONU SARAJEVO

/22. novembar 2005./

U Privrednoj komori Kantona Sarajevo održana je danas redovna press konferenciju na temu projekcija rezultata poslovanja privrede Kantona Sarajevo do kraja 2005. godine i prijedlozi mjera. Predsjednik Komore gosp. Kemal Grebo i direktor Centra za ekonomske poslove sa inozemstvom mr. Esad Ibišević prezentovali su stvarno stanje privrede prema posljednjim statističkim podacima i vanjskotrgovinskoj razmjeni, a na temelju analitičke osnove Vanjskotrgovinske komore BiH, i iznijeli projekciju rezultata poslovanja do kraja godine, uzimajući u obzir i mišljenja i ocjene drugih organa i institucija. Pored niza teškoća i ispoljenih problema u poslovanju privrede, koji su svima dobro poznati i koji su niz godina prisutni (nepovoljni ambijent za unosno poslovanje, neuređeno tržište, nedovoljna zaštita domaće proizvodnje, visoko učešće sive ekonomije i nelojalne konkurencije, nedovoljna investiciona aktivnost, visoka cijena kapitala naših banaka i dr.), pa i određenih pozitivnih tendencija u 2005. g, koje idu u pravcu ujednačavanja i harmoniziranja uslova poslovanja u zemlji, u privredi Kantona Sarajevo je veoma teška i složena situacija. Takvo stanje je po svojoj prirodi zahtijevalo veći angažman organa i institucija u Kantonu i šire. U svemu ovome prisutan je veoma značajan problem, na koji Komora ukazuje već petu godinu za redom: nedostaju finansijski podaci koji su temelj validne analize ekonomskih pokazatelja poslovanja privrede. Kada se govori o stanju privrede poseban prioritet se daje spoljnotrgovinskom poslovanju Kantona Sarajevo, imajući u vidu njegovu ulogu i značaj za ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine. Koliki je značaj Kantona Sarajevo u spoljnotrgovinskoj razmjeni najbolje se vidi ako se uporede podaci o učešću entiteta u spoljnotrgovinskoj razmjeni Kanton Sarajevo se približava učešću Republike Srpske u ukupnom obimu spoljnotrgovinske razmjene. (Kanton Sarajevo u 2004.g. 2.854 mil KM, a RS 3.547 mil KM). Najznacajniji partneri privrede Kantona Sarajevo dolaze iz Hrvatske i Njemacke. Međutim, potrebno je naglasiti da dvostruko veći izvoz ostvarujemo u Njemacku i Mađarsku od ukupnog izvoza u Hrvatsku i Srbiju i Crnu Goru. Važno je napomenuti da je u proteklom periodu uvezena značajna količina proizvoda koji bi se, uz bolju organiziranost i saradnju, mogli proizvoditi u Kantonu, kao što su proizvodi od plastičnih materijala, papira i kartona, mlijeka i mliječnih proizvoda, alkohola, namještaja, odjeće, keramičkih proizvoda, obuće, prerađevina od mesa, itd. Kakve su prognoze i procjene do kraja godine? Projekcije Privredne komore Kantona Sarajevo govore da će izvoz u naredna dva mjeseca biti povećan za najmanje 5% u odnosu na prethodnu godinu i trebao bi da se kreće oko 533 mil. KM. Na strani uvoza do kraja godine ne može se očekivati značajnije smanjenje koje bi za posljedicu imalo povećanje stope pokrivenosti upravo iz razloga što će veliki broj firmi nastojati da uveze veće kolicine roba imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o PDV-u. Prema projekcijama koje se baziraju na posmatranju kretanja uvoza u poslednjim mjesecima 2003. i 2004. godine za očekivati je da će se uvoz i u naredna dva mjeseca u Kantonu Sarajevo ostvarivati po prosječnim stopama od 6% tako de se ni debalans u razmjeni sa svijetom neće bitnije promijeniti. Veliko je pitanje da li privreda KS može podnijeti ovako veliki uvoz znajući da ukupan izvoz ne prelazi cifru od 600. mil. KM, te da na samo 50 izvoznika otpada skoro 90% ukupnog izvoza privrede Kantona Sarajevo. Na strani uvoza imamo čak 500 uvoznika na koje otpada skoro 95% od ukupnog uvoza. Ukoliko ne dođe do značajnijeg povećanja fizičkog obima proizvodnje ne može se očekivati i značajnije povećanje izvoza, odnosno smanjenje uvoza i smanjenje debalansa u trgovinskoj razmjeni sa svijetom. PRIJEDLOZI Komora stoji na stanovištu da je u državi, u pogledu stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora, došlo u ovoj godini do značajnih pozitivnih promjena i stvaranja osnova za efikasniju ekonomiju BiH. Privredna komora Kantona Sarajevo je tu nedvosmislena: sve promjene, koje će olakšati legalno poslovanje firmama: stvoriti jedinstveni i harmonizirani ambijent poslovanja, omogućiti smanjenje sive ekonomije i nelojalne konkurencije na tržištu i uvesti efektnu inspekcijsku kontrolu legalnosti rada privrednih subjekata, ova Komora sversdno podržava i podržavat će. Promjene se prevashodno odnose na formiranje Uprave za indirektno oporezivanje i uvođenje PDV-a za nivo države. Ovakvo rješavanje dijela poreske politike (samo indirektni porezi) pokazuju da se i ostale ekonomsko-pravne osnove i sistemi mjera u zemlji mogu i trebali bi se uvoditi za cjelokupni ekonomski prostor BiH. Zato Komora stoji na stanovištu da je i sistem direktnih poreza trebalo odmah riješiti za nivo cijele zemlje, a ne sa, ponovo, ponuđenim prijedlozima zakona o porezima na dohodak za nivoe entiteta i Distrikta Brčko. Iako, u obrazloženjima predložene zakonske regulative za ovu oblasti, stoji da su one 99% iste i u Federaciji, RS i Distriktu Brčko, ipak ostaje činjenica da su oni regulisani i dalje entitetski što znaci da ne postoji jedinstveni poreski prostor u državi. No, i takve zakonske odredbe, koje će biti visokim procentom usaglašene sa ostalima, Komora pozdravlja jer smatra da su čvrst temelj za donošenje jedinstvene politike u domenu direktnih poreza na cijelom prostoru BiH. Treba istaći da je Komora, u nastojanju da se riječ njenog članstva uvažava i primjeni gdje god je to moguće, ostvarila na obostranu inicijativu i volju, mnogo kvalitetniju saradnju i odnose sa pojedinim državnim organima i institucijama (npr. sa Ministarstvom privrede Vlade Kantona Sarajevo i pojedinim općinama-sufinansiranje izrade jednog broja razvojnih projekata, izdvajanje sredstava iz Budžeta Kantona za podsticanje privrednog razvoja i zapošljavanja i dr. zatim sa razvojnom agencijom SERDA i td.) što daje povod da se ti odnosi poboljšaju i podignu na veći nivo saradnje. Komora u tom smislu ima veoma konkretne prijedloge za narednu poslovnu godinu. Neki od prijedloga imaju sve uslove da se realiziraju u 2006. godini, jer se temelje na mjerama koje egzistiraju, ali zahtijevaju dogradnju, a za neke je potrebno u narednoj godini stvoriti određene osnove na temelju kojih bi njihova realizacija mogla da se okonča u naredne dvije do tri godine. Rezultati primjene takvih prijedloga bi imali dalekosežne pozitivne posljedice posebno na nivo zapošljavanja u zemlji kao gorućeg problema države, zatim na razvoj naučno istraživačkog rada u Kantonu i zemlji, tješnje saradnje nauke i biznisa, a sve sa ciljem postizanja zdrave ekonomije u BiH. Privredna komora Kantona Sarajevo, na temeljima dostignutog nivoa saradnje sa institucijama, daje sljedeće prijedloge i očekuje da državni organi i institucije razmotre mogućnost njihove realizacije, cjeneći pozitivne efekte njihove primjene u privrednom životu Kantona i šire: 1. Planiranje značajnijih budžetskih sredstava za: - pokretanje otvorenih industrijskih zona u Kantonu i otvaranje novih na poznatim industrijskim lokacijama u Kantonu - finansiranje izrade Projekta izgradnje Tehnološkog parka u Kantonu - značajnije poticanje razvoja proizvodnih programa u privredi na način regresiranja kamata, istovremeno napuštajući dosadašnju praksu komplikovanog i zahtjevnog administriranja pri dodjeli poticajnih i kreditnih sredstava. - uvođenje značajnijih poticaje za izvoz i izvozne programe. 2. Intenziviranje reforme obrazovanja, prvenstveno visokog obrazovanja. Pored toga potrebno je izgraditi i uskladiti planove obrazovanja sa potrebama tržišta rada. 3. Korekcije i dopune Strategije razvoja Kantona, kojima bi se konkretnije podržali procesi okrupljavanja u privredi i s tim u vezi podrška stvaranju firmi- LIDERA. Okrupnjavanje je osnova, ne samo jake finansijske baze-kapitala, već i reference za izvoz i mjesto na svjetskim tržištima.