STANJE PRIVREDE U KANTONU SARAJEVO, SA POSEBNIM OSVRTOM NA SPOLJNOTRGOVINSKU RAZMJENU

/01. juni 2005./

Tema današnje press konferencije odnosila se na stanje privrede u Kantonu Sarajevo sa posebnim osvrtom na spoljno – trgovinsku razmjenu. Novinarima su se obratili predsjednik Komore gosp. Kemal Grebo, potpredsjednik mr. Irfan Mehičić i direktor Centra za ekonomske poslove sa inozemstvom mr. Esad Ibišević Prezentovane su sljedeće informacije: STANJE PRIVREDE U KLJUČNIM PODRUČJIMA DJELOVANJA: Industrijska proizvodnja u 2004. godini je veća za 21% u odnosu na prosjek ostvaren u 2003.g. pri čemu je 15 od ukupno 18 industrijskih grana ostvarilo rast proizvodnje. U periodu I – III 2005.g industrijska proizvodnja je, u odnosu na ostvareni prosjek u 2004 godini, nažalost, zabilježila pad za 25,6 % (index 74,4) dok je u Federaciji niža za 6,8 % (index 93,2). Vrijednost izvršenih građevinskih radova u 2004. g. je zadržan na nivou iz 2003.g. sa stopom rasta od 0,3% čemu je uzrok nedostatak većih investicionih radova. Aktuelni podaci o vrijednosti građevinskih radova još nisu objavljeni. Promet u trgovini na malo u 2004.g. iznosio je 794,6 mil KM, što je više za 73,2% u odnosu na uporednu godinu dok je za prva dva mjeseca 2005.g. iznosio 124,8 mil. KM ili 17,5% više nego u istom periodu 2004.g. Prihod u turizmu u 2004.g. ostvaren je u iznosu od 22,2 mil. KM, što je više za 7,3% u odnosu na 2003.g. Broj stranih turista je povećan za 10,9% a domaćih za 13,9 %. U periodu januar- mart 2005.g.u odnosu na isti period prethodne godine, prihod u turizmu je niži za 9,9% i iznosi 4,9 mil. KM. Broj stranih turista se povećao za 4,9. a domaćih za 10,1%. Promet u ugostiteljstvu u 2004.g. ostvaren je u iznosu od 39,1 mil. KM, što je više za 9,2% u odnosu na 2003. g. (Aktuelnih podataka nema) Broj prevezenih putnika u cestovnom prometu, u 2004. g. u odnosu na 2003. manji je za 57,4% a prevezene robe (u tonama) za 3%. U prva dva mjeseca tekuće godine, u odnosu na isti period 2004, prevoz roba je povećan za 5 i po puta (index 664,8) dok je prevoz putnika prepolovljen i niži je za 57,3%. U Kantonu Sarajevo krajem decembra 2004. godine registrovano je 92.470 zaposlenih, što je više za 7,9% u odnosu na prosjek 2003. godine. Od ovog broja na zaposlene radnike u privredi otpada 52.830 ili 57%. U istom periodu registrovano je 63.711 nezaposlenih lica, što je 6,6% više nego krajem decembra prethodne odine. To znači da je na kraju godine u Kantonu Sarajevo bilo 10.881 više nezaposlenih lica, nego ukupno zaposlenih u privredi Kantona, što je porazna činjenica. I krajem februara tekuće godine nije došlo do pozitivnijeg odnosa u zaposlenosti. Tako je registrovano 92.541 zaposleni radnik od čega na zaposlene u privredi otpada 56,4%(52.214) a ostatak, 43,6%( 40.327) na zaposlene radnike u vanprivredi. U istom periodu registrovano je 64.598 nezaposlenih što je za 12.384 radnika više nego zaposlenih u privredi Kantona. Porazan je podatak da je za dva mjeseca tekuće godine smanjen broj uposlenih radnika u privredi za 616, a istovremeno povećan broj uposlenih radnika u vanprivredi za 687. U istom periodu broj nezaposlenih lica porastao je za 887. Prosječna netto plaća u Kantonu Sarajevo u 2004. godini iznosila je 654,09 KM i veća je za 4,0% u odnosu na predhodnu godinu. U februaru 2005. godine prosječna netto plaća iznosila je 680,4 KM i bila je veća za 3,9% u odnosu na prosjek 2004. godine. Istoveremeno troškovi života su povećani za 1,4%, a cijene na malo za 1,9% u odnosu na isti period prethodne godine SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNA I HERCEGOVINA 2004. I –IV 2005. - ukupan izvoz 2.994 mil KM 1.103 mil KM - ukupan uvoz 9.371 mil 2.924 mil - saldo - 6.378 mil -1.821 mil. - pokrivenost uvoza izvozom 32,0 % 37,7 % - rast izvoza 29,4 % 26,3 % - rast uvoza 13,2 % 8,4 % - rast ukupnog obima spoljnotrgovinske razmjene 16,8 % 12,8 % FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE - ukupan izvoz 2.122 mil KM 812 mil KM - ukupan uvoz 6.368 mil 2.090 mil. - saldo - 4.246 mil - 1.278 mil. - pokrivenost uvoza izvozom 33,3 % 38,8 % - rast izvoza 24,0 % 28,5 % - rast uvoza 10,8 % 12,3 % - rast ukupnog obima spoljnotrgovinske razmjene 24,0 % 16,4 % KANTON SARAJEVO 2004. I – IV 2005. - ukupan izvoz 518mil. KM 174 mil. KM - ukupan uvoz 2.335 mil 778 mil. - saldo - 1.817 mil - 603 mil. - pokrivenost uvoza izvozom 22,2 % 22,4% - rast izvoza 41,1 % 6,4 % - rast uvoza 25,1 % 9,9 % - rast ukupnog obima spoljnotrgovinske razmjene 27,7 % 9,2 % Ukupan obim spoljno – trgovinske razmjene u KS za prva četiri mjeseca 2005.g. je rastao sporije od rasta u BiH za 3,6%, a F BiH za 7,2%. Izvoz je u KS za prva četiri mjeseca 2005.g. rastao sporije za 19,9% od rasta izvoza u BiH, a 22,1% od rasta izvoza u F BiH, dok je rast uvoza bio veći za 1,5% od rasta uvoza u BiH, a 2,4%manji od rasta uvoza u F BiH. UCEŠĆE ENTITETA I KANTONA SARAJEVO U SPOLJNOTRGOVINSKOJ RAZMJENI BOSNE I HERCEGOVINE IZVOZ 2004 I – IV 2005. - F/BIH 70,8 % 73,7 % - RS 28,0 % 25,1 % - DB 1,1 % 1,1 % - KS 17,3% 15,8 % UVOZ - F/BIH 67,9 % 71,5 % - RS 28,9 % 25,4 % - DB 3,1 % 3,0 % - KS 24,9 % 26,6 % U odnosu na stanje krajem 2004.g. ucešće KS u izvozu smanjeno je za 1,5%, a u uvozu povećano za 1,7%. IZVOZ-UVOZ PO OPĆINAMA U KANTONU SARAJEVO 2004 I – IV 2005. U izvozu najveće učešće imaju općine: Iznos u mil. KM % Iznos u mil KM % - Vogošća 191,5 36,9 73,2 41,9 - Novo Sarajevo 173,0 33,4 45,3 25,9 - Centar 42,1 8,2 18,1 10,4 - Ilidža 40,5 7,8 15,1 8,6 U uvozu najveće učešće imaju općine: Iznos u mil. KM % Iznos u mil KM % - Novo Sarajevo 642,2 27,5 222,7 28,6 - Centar 507,3 21,7 166,3 21,3 - Ilidža 396,9 17,0 128,8 16,5 - Vogošća 322,5 13,8 120,0 15,4 IZVOZ-UVOZ PO DRŽAVAMA Raspored zemalja – partnera sa kojima je ostvaren najveći dio vrijednosti spoljnotrgovinske razmjene u 2004 .g. zadržao se i u periodu januar- april tekuće godine. Tako se : Najviše uvozilo iz Hrvatske, Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije i Ruske Federacije Najviše izvozilo u Njemačku, Mađarsku, Hrvatsku, Švicarsku i Srbiju i Crnu Goru I u 2004.g kao i u posmatranom periodu 2005.g. ostvaren je pozitivan saldo u spoljnotrgovinskoj razmjeni sa Mađarskom gdje on u 2004.g iznosi 16,3 miliona a u periodu I – IV 2005.g 11,5 miliona KM. IZVOZ-UVOZ PO PROIZVODIMA u periodu jenuar – april 2005.g. IZVOZ U strukturi pretežnog izvoza učestvuje: Iznos u mil KM % - metalni sektor 101,1 58,0 - energija 26,8 26,7 - drvoprerada 15,7 8,9 - prehrana 7,9 4,5 - lijekovi – hemij. ind. 7,2 4,1 - tekstil - obuca 1,7 0,9 - cigarete 1,0 0,6 Najveći izvoznici su: - VOLKSWAGEN SARAJEVO - JP ELEKTROPRIVREDA - STANDARD DD - ENERGOINVEST DD - SM BH DOO - KLAS DD - GP PUT - BOSNALIJEK DD - METAL DOO - FARMAVITA Na ovih deset izvoznika otpada 135,1 mil. KM izvoza ili 77,4% uk. izvoza Kantona UVOZ U strukturi pretežnog uvoza učestvuju. Iznos u mil. KM % - Metalni sektor 347,7 44,6 - Prehrambeni proizvodi 110,9 14,2 - Prehrana 110,4 14,2 - Hemijski proizvodi- lijekovi 93,2 12,0 - Tekstil 36,6 4,7 Najveći uvoznici su: - VOLKSWAGEN - ENERGOINVEST - HOLDINA - BH TELEKOM - ORBICO - ENERGOPETROL - PODRAVKA - GORENJE COMMERCE - CC HBC B-H - LURA Na ovih deset najvećih uvoznika otpada 284 mil KM ili 36,4% uk. uvoza Kantona. Postoje velike rezerve da se uvoz supstituiše domaćom proizvodnjom, naročito u oblasti prehrambenih proizvoda kao što je, primjera radi, kod uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda gdje uvoz iznosi 18,4 mil KM a domaći su potencijali veliki i nedovoljno iskorišteni. Slično je i sa uvozom mineralnih i gaziranih voda i sokova, čokolade, ostalih prehrambenih proizvoda i sl.   AKTIVNOSTI KOMORE NA POBOLJŠANJU STANJA U PRIVREDI Za prva četiri mjeseca 2005. godine Komora je uputila nadležnim državnim organima 48 inicijativa za uspješnije rješavanje privrednih problema. Inicijative su se odnosile na utvrđivanje vrste poticaja za razvoj privrede, poboljšanje kriterija za vrednovanje i selekciju programa koji se finansiraju iz sredstava poticaja zapošljavanja, unapređenje procesa privatizacije, poboljšanje zakonskog okvira za odvijanje biznisa, pokretanje kapitalnih razvojnih projekata. U cjelini posmatrano, Komora nije zadovoljna reakcijama na upućene inicijative. Ima pozitivnih reakcija vezanih za poticanje razvoja malih i srednjih preduzeća, usmjeravanje budžetskih sredstava za finansiranje poslovnih aktivnosti privrednih subjekata pod povoljnijim uslovima od komercijalnih banaka, ali je sve to nedovoljno.