Razvijati domaću proizvodnju i kupovati domaće

/09. juni 2003./

Ugovorima o slobodnoj trgovini sa susjednim državama BiH je dobila slobodan i bescarinski pristup tržištima tih zemalja za svoje robe, uz istovremeno postepeno snižavanje carina i drugih uvoznih opterećenja pri uvozu roba iz tih zemalja. O dosadašnjim rezultatima primjene ovih ugovora kao i o mjerama i aktivnostima za smanjenje trgovinskog deficita raspravljano je na drugoj sjednici Savjeta za ekonomske poslove sa inozemstvom Privredne komore Kantona Sarajevo.

Kako je naglasila mr. Branka Tankosić, direktorica Centra za ekonomske poslove sa inozemstvom, u tekućoj godini, carine pri uvozu roba iz R Hrvatske su smanjene 40%, R Slovenije 50 %, Srbije i Crne Gore 60%, a do 2006. godine carine bi trebale biti obostrano ukinute. Posmatrajući Kanton Sarajevo nije bilo nekih značajnijih pomaka, u ukupnoj razmjeni sa R Slovenijom deficit je i dalje visok, a i sa R Hrvatskom deficit se lagano povećava. Privreda Kantona, ali i Federacija BiH, ima pozitivan trgovinski saldo kada je u pitanju razmjena sa Srbijom i Crnom Gorom. Odgovori o pravim razlozima izostajanja rezultata u razmjeni sa zemljama, sa kojima je potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini, trebali bi biti dati u strategiji privrednog razvoja, koju Kanton i država još uvijek nemaju. Period u kojem je BiH omogućeno da se kroz asimetrične ugovore o slobodnoj trgovini bolje pripremi za još otvorenije tržište, nego što je sada slučaj, izvjesno je da, prema riječima gđe Tankosić, neće biti iskorišteni na najbolji način. Razlog za to je i činjenica da sa potpisivanjem Ugovora o slobodnoj trgovini nisu donošene adekvatne mjere za podsticanje domaće proizvodnje ili mjere koje su donošene nisu iskorištene na pravi način.

Razmatrajući mjere i aktivnosti za smanjenje trgovinskog deficita, istaknut je značaj rada na aktivnostima za unapređenje izvoza, carinsku i poresku politiku, rada na promociji i inostranim ulaganjima, donošenje mjera zaštite domaće proizvodnje, te usvojanje odgovorajućih propisa i kodeksa kojima će se decidno i na pravi način regulisati pomenuta problematika. Skup je još jednom dao svesrdnu podršku akciji “Kupujmo domaće”, kao osnovi za razvoj domaće ekonomije i svih drugih oblasti. Složili su se da je privreda BiH u izuzetno lošem položaju, a razlozi zbog kojih ne dolazi do razvoja industijske proizvodnje su brojni i dolaze od onih koji upravljaju državom. Kanton Sarajevo se također nalazi u inferiornom položaju, a poznate su njegove razvojne mogućnosti. Naglašen je još i niz problema sa kojima se privrednici susreću pri izvozu svoje robe, te još jedanput pokrenuto pitanje šta i kako sa sredstvima od prelevmana i kada bi se konačno mogli upotrebiti u razvojnu politiku.