Intenzivirati saradnju Sarajeva i Beča

/02 juni 2003./

Na skupu privrednika i predstavnika Vlasti Beča i Sarajeva, održanom početkom juna u Privrednoj komori Kantona Sarajevo, razmatrane su šanse privredne kooperacije između ova dva grada i najavljena je intenzivnija saradnja na ekonomskom planu. «Partnerstvo u Evropi» bio je naziv pomenutog Okruglog stola, a kako je kazao vijećnik Grada Beča g. Omar Al Rawi, očekuje se uspostavljanju kooperacije sa Sarajevom, koja bi mogla evoluirati ka cjelokupnom privrednom prosperitetu i razvoju regije i države.

Dosada je ostvarivana značajna saradnja u oblasti kulture, zdravstva i edukacije, ali ni jedan značajniji projekat nije realiziran iz oblasti privrede, koja je danas osnov za razvijanje svih drugih djelatnosti. Predstavnici Bečkog fonda za unapređenje privrede i Instituta austrijske Privredne komore, razočarani što na ovom polju nije bilo značajnijih pomaka, izrazili su zainteresiranost za saradnju sa regionom Sarajevo, složivši se sa prijedlozima i ocijenivši da je došao povoljan trenutak da se krene u realizaciju konkretnih projekata. Predloženo je da se formira par radnih grupa kako bi se angažovali ljudi koji bi radili u određenim oblastima, kao što su okolinsko upravljanje, povećanje energetske efikasanosti i sl. U zajedničke aktivnosti treba uključiti i domaće predstavništvo u Beču, a predloežno je da se potpiše sporazum o saradnji između Privredne komore Kantona Sarajevo i Beča.

Kako je istakao kantonalni premijer g. Denis Zvizdić, stvaranje povoljnog ambijenta za investiranje, spada među primarne zadatke nove vlasti. Stvoriti tržište za privlačenje stranog kapitala i obezbijediti izlazak domaćih firmi na strano tržište jedan je od uslova koji će Bosni i Hercegovini otvoriti put ka Evropskoj uniji, koji je danas zahtjevna, izazovna i obećavajuća perspektiva Sarajevskog kantona. U svojoj diskusiji pozvao je Austrijance da investiraju u BiH i ponudio niz interesantnih projekata koji bi mogli zajedno realizirati. Veliki projekti, kao što su izgradnja saobraćajnica, stambenih naselja i poslovnih objekata, programi razvoja malih i srednjih preduzeća, na kojima Vlada trenutno radi, mogli bi biti zanimljivi i korisni za austrijske kompanije i biznismene. Među interesantnim projektima moguć je i zajednički posao austrijske kompanije «Srabag» i domaćih firmi koje traže angažman u obnovi Iraka.

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo g. Kemal Grebo, govorio je o stanju privrednog razvoja u Kantonu Sarajevo. Osvrnuvši se na dosadašnju saradnju sa Bečom kazao je da je svega 2-3% iskorišteno za razvoj privrede, a najviši dio u infrastrukturu i edukaciju. Na budućim poljima poslovanja treba, imajući u vidu visok trgovinski debalans BiH, izbalansirati trgovinsku saradnju, te stvoriti povoljnu biznis klimu, kako bi preduzeća postala konkurentna. Razvojem privrede riješio bi se i problem nezaposlenosti, čija stopa danas u KS iznosi 39,8 %. Industrijska proizvodnja iznosu svega 10%. Mnoge firme rade ispod svojih kapaciteta, tokovi privatizacije nisu ispunili očekivanja, jača siva ekonomija, raste socijalni bunt, nepostoji usaglašena politika ekonomskog razvoja na teritoriji BiH, nedostaje jedinstven ekonomski prostor... No, bez obzira na trenutno kompleksnu situaciju u kojoj se nalazi, Sarajevski kanton raspolaže značajnim potencijalima. Prema riječima g. Grebe, s obzirom na dugogodišnja zajednička iskustva, bilo bi obostrano korisno obnoviti saradnju između Sarajeva i Beča, te zajednički implementirati u buduće projekte.

Ono što su Austrijanci istakli kao važno jeste pokretanje zajedničkih programa obrazovanja, kako bi novi, stručno osposobljeni, kadrovi mogli raditi na jačanju domaće ekonomije. Kao jednu od mjera u rješavanju problema nezaposelnosti, predložili su prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva prema današnjim potrebama preduzeća.

Bosna i Hercegovina se, prema riječima profesora sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu dr. Murisa Čičića, mora suočiti sa rudimentarnim problemima i preduzeti hitne mjere za reduciranje nezaposlenosti. Trenutno u BiH nema sitema koji su u stanju da poduzmu realizaciju velikih projekte, jer je veliki biznis u BiH uništen doktrinarnim pristupom Međunarodne zajednice, a većina privrednih organizacija, malih i srednjih preduzeća, nije zadovoljavajuća. S toga je neophodno stvarati pozitivan ambijent i krenuti ka realizaciji konkretnih projekata, a i iz dijaloga prisutnih da se zaklučiti da su polja interesovanja i mogućnosti za plodotvornu saradnju Sarajeva i Beča velika i obećavajuća.