Ozbiljniji pomaci u razvoju privrede mogu se očekivati jedino ukoliko se dinamizira industrijski razvoj i poveća nivo investicionih ulaganja

/21. decembar 2011./

Privredna komora Kantona Sarajevo, redovno prateći i analizirajući privredna kretanja i aktuelnu problematiku, čini napore da, pored organa vlasti, upozna i širu javnost sa ostvarenim rezultatima i problemima privrede Kantona, FBiH i države BiH u ovoj godini, kao i sa procjenama kretanja za narednu godinu. U tom pravcu 21. decembra je u prostorijama Komore održana tradicionalna novogodišnja press konferencija, na kojoj je o aktuelnom stanju u privredi govorio Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.

Osvrćući se na aktuelna zbivanja na svjetskoj privrednoj i finansijskoj sceni, gosp. Grebo je istakao da su se ona u svoj svojoj težini reflektovala na „malu i osjetljivu“ privredu kakva je privreda BiH, pa tako i na njen integralni dio - privredu Kantona Sarajevo. Nažalost, analiza stanja i neophodnost poduzimanja adekvatnih poteza za pomoć domaćoj privredi ostali su u sjeni dobro poznatih političkih zbivanja u BiH, nekoordiniranih i suprotstavljenih gledišta u postizanju konsenzusa oko uspostave državne vlasti.  

Sve nepovoljniji uslovi poslovanja u zemlji, uzrokovani najvećim dijelom dugogodišnjim odsustvom strateške podrške domaćoj privredi od strane vlasti, te  postojećim globalnim dešavanjima ostavili su nesagledive negativne posljedice na bh. privredu.

„Očekivani val nove finansijske krize u eurozoni samo će produbiti i multiplicirati postojeću lošu situaciju u privredi. Za privredu Kantona Sarajevo se može reći da je već duboko u krizi. To znači da bez jasne strategije daljeg razvoja, prilagođene potencijalima koje ima i novim uslovima poslovanja, te izostankom sistemske podrške, teško da će moći ostvariti povoljnije rezultate i zadržati nivo razvijenosti koji je godinama održavala. Negativni trend u industrijskoj proizvodnji Kantona, koji je zabilježen skoro cijele godine, loše se odrazio na zaposlenost. Pored porasta nezaposlenosti, veliki problem predstavlja rast nelikvidnosti, koji je neke od kompanija potpuno blokirao. U porastu je  broj firmi koje su pred gašenjem ili pred stečajem, a što će, u krajnjim konsekvencama, imati negativne refleksije na  budžet i fondove.“, kazao je Grebo.

Ukratko se osvrnuo i na osnovne pokzatalje privrednih kretanja. Tako su, prema podacima Zavoda za statistiku i informatiku KS, Federalnog Zavoda za statistiku, JU Zavoda za zapošljavanje KS, te Vanjskotrgovinske komore u periodu januar – oktobar 2011. godine na području Kantona Sarajevo i Federacije BiH ostvareni sljedeći rezultati:

• Industrijska proizvodnja u Kantonu Sarajevo u periodu januar-oktobar 2011. god. u odnosu na isti period 2010. godine opala je za 6,8% (u FBiH viša za 4,0%). Posmatrano po granama, 6 industrijskih grana ostvarilo povećanje proizvodnje dok je preostalih 14 grana zabilježilo pad. (najviši pad kod proizvodnje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva-57,0%). Treba istaći da je tokom ove godine permanentno bilježena negativna stopa rasta industrijske proizvodnje u Kantonu u odnosu na iste periode u 2010. g. (izuzev u periodu I-III), čiji tako negativan kontinuitet nije zabilježen već dugi niz godina.

• U šumarstvu je, u periodu I-IX 2011. god., zabilježen rast proizvodnje od 4,4% u odnosu na isti period prethodne godine (u FBiH je viša za 6%), dok je prodaja šumskih sortimenata ostvarila rast od 6,6% (u FBiH za 7,5%).

• Promet u trgovini na malo (sa PDV-om) u Kantonu Sarajevo za period januar-oktobar 2011. god. veći je za 9,7% u odnosu na isti period 2010. godine pri čemu je ostvaren promet od 2,6 milijardi KM (u FBiH je u periodu I-IX ostvareni promet od 5,2 milijare KM, što je za 11,9% više u odnosu na isti period prethodne godine).

• U periodu januar-oktobar 2011. god. KS je posjetilo 197.407 turista što je za 11,8% više u odnosu na isti period 2010. god. (domaćih turista 20% a ostatak su strani turisti). U istom periodu zabilježeno je 371.570 noćenja ili 11,7% više. Na području FBiH, u periodu I-IX 2011. god. registrovano je ukupno 340.941 turista ili 8,2% više a noćenja 694.617 što je za 6,5% više.

• Na tržištu rada u Kantonu Sarajevo, nažalost, ne bilježe se pozitivna kretanja, pa je tako zaposlenost u oktobru tekuće godine (133.604) opala za 4,6%, a nezaposlenost je u novembru (69.319) porasla za 1,0%. Broj zaposlenih u Federaciji BiH u septembru 2011. god. (nema podataka za oktobar) je iznosio 441.115, što je više za 3,7% u odnosu na septembar 2010. god., a broj nezaposlenih, koje su službe za zapošljavanje evidentirale za oktobar tekuće godine je iznosio 367.975 ili 1,2% više.

• U septembru 2011. god. je prosječna neto plaća iznosila je 994,43 KM sa stopom rasta od 2,3% u odnosu na isti mjesec 2010. god. Istovremeno (u FBiH 819,89 KM i viša za 2,2%). Iz podataka proizilazi da je neto plaća u Kantonu viša za 21,3% u odnosu na Federaciju.

• Vrijednost izvršenih građevinskih radova, koja se prati za nivo FBiH, u prvih devet mjeseci tekuće godine, u odnosu na isti period 2010. god. veća je za 11,2% i iznosi 464,5 miliona KM.

• U oktobru 2011. godine na području Federacije BiH zabilježena je blaga deflacija potrošačkih cijena od 0,1% dok je na godišnjem nivou zabilježena inflacija od 3,6%. Najveći rast cijena u periodu I-X 2011. god. u odnosu na isti period 2010. godine zabilježen je kod hrane i bezalkoholnih pića (7,0%). Pad cijena zabilježen je kod odjeće i obuće i to za 9,7% te u zdravstvu za 3,4%.

• Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Kantona Sarajevo u periodu I-X 2011.godine iznosio je 3,5 milijardi KM što je za 12,8% više u odnosu na I-X 2010. godine. Izvoz se povećao za 6,3% (641 miliona KM), a uvoz za 14,3% (2,9 milijardi KM). Ostvareni deficit iznosio je 2,2 milijarde KM, odnosno 16,9% više u odnosu na prošlu godinu. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 22,1%.

• U FBiH obim vanjskotrgovinske razmjene iznosio je 13 milijardi (16,6% više). Od toga na izvoz otpada 4,5 milijardi KM (17,2% više) a na uvoz 8,5 milijardi KM (16,3% više). Iznos deficita na nivou FBiH veći je za 15,3% u odnosu na prošlu godinu (3,9 milijardi KM). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,7%.

Iskazani rezultati poslovanja i dinamika privrednog razvoja u Kantonu u deset mjeseci tekuće godine, posebno trendovi u industriji Kantona, smatraju u Komori, hitno nalažu da se organi vlasti u Kantonu i šire, u sadejstvu sa komorskim sistemom, kao predstavnikom poslovnog sektora, više angažuju i poduzmu konkretne mjere za pomoć privredi, da u narednom periodu, ne samo zadrži dostignuti nivo, nego i da pokrene značajnije svoje kapacitete i otvori nova radna mjesta. Privredi su neophodni reformski potezi. Posebno je naglašeno da je industrija zapostavljena, takvo stanje je najvećim dijelom uzrok lošeg stanja u cijeloj privredi, zaposlenosti i robnoj razmjeni sa inostranstvom. Stoga je, kako se predlaže u Komori, neophodno stvoriti uslove za njen dalji razvoj kao temeljne privredne grane, gdje se stvara nova vrijednost i najveći dio BDP, supstitucija uvoza, te asimilira najveći broj zaposlenih.

Prema procjenama poslovnog sektora KS, potrebno je izvršiti izmjene i dopune propisa u poreskoj i investicionoj politici, te u propisima lokalnih zajednica,  u pravcu stvaranja stimulativnih uvjeta za brže osnivanje novih privrednih subjekata i otvaranje novih radnih mjesta posebno u industrijskoj proizvodnji.

Kako to ističe predsjednik Komore, kreiranje novih strateških dokumenata u kojima bi se dao primat razvoju industrije, posebno prerađivačke, je izlaz iz situacije u kojoj se sada nalazi privreda Kantona. Za takvu viziju razvoja Kantona postoji puna ekonomska opravdanost. Potencijali, sa kojima raspolaže Kanton (industrijske zone, obrazovne institucije, najšira poreska osnovica i td.) uz značajnija investiciona ulaganja (prevashodno izgradnja savremenih saobraćajnica i ostale infrastrukture), dovoljna su baza za kreiranje takve razvojne politike. Potencijali se nedovoljno koriste. Primjer za to su postojeće industrijske zone koje su na minimumu iskorištenosti, a nikako da se donesu propisi koji sistemski uredili ovu oblast.

Komora je Vladi Kantona i Vladi FBiH dostavila vrlo konkretne mjere za održavanje dostignutog nivoa privredne i investicione aktivnosti, sadržane u Integralnom programu mjera poslovnog sektora Kantona kao pomoć u prevazilaženju globalne svjetske krize, aktueliziran sa stavovima i mišljenjima potencijalnih stranih i domaćih investitora o prisutnim barijerama za investiranje, sadržanih u „Bijeloj Knjizi 2010/2011.

„Trenutno, Kanton Sarajevo nema nikakvih smjernica u kojem pravcu dalje voditi razvoj privrede Kantona. Da li u Kantonu nastaviti sa izgradnjom i otvaranjem tržišnih i izgradnjom poslovnih centara na atraktivnim lokacijama, ne vodeći računa o neophodnom intenzivnijem zapošljavanju koje ti centri ne mogu obezbjediti, ili bi bolje bilo forsirati razvoj Industrijske proizvodnje a posebno njen prerađivački sektor što može u pozitivnom smislu izmijeniti stanje u privredi KS, a posebno na području zapošljavanja. Razvoj Kantona Sarajevo, može se riješavati razvojem primarne poljoprivredne proizvodnje, razvojem trgovine kao i razvojem turističke privrede. I takav razvoj Komora podržava – čak je sačinila nekoliko projekata iz ove oblasti, ali treba prije svega imati u vidu dostignuti stepen ekonomskog razvoja i koliko te grane privrede objektivno sada utiču na rješavanje ispoljenih problema u privredi KS.“, smatra Grebo.

Međutim, dalje navodi, značajniji nivo ekonomskog razvoja KS i ozbiljniji pomaci u razvoju privrede mogu se napraviti samo ukoliko se dinamizira industrijski razvoj i poveća nivo investicionih ulaganja. Da bi se to realiziralo, privreda mora dobiti konkretan stimulans od strane državne vlasti i znati koja je dugoročna vizija razvoja Kantona.

To znači da je potrebno sačiniti nove strateške dokumente razvoja Kantona i šire, kompatibilne novim „rasporedom snaga“ i stanja u svjetskoj ekonomiji.

Prema prognozama sa kojima Komora raspolaže, naredna, 2012. godina će biti veoma teška poslovna godina sa izraženim finansijskim „šokovima“ koje očekuje mnogo razvijenije privrede od bh. privrede.

„Zbog tako složenijih uslova poslovanja, koji se očekuju, Komora stoji na stanovištu da, ukoliko se želi ostvariti pozitivni napredak, mora  se dati podrška domaćoj proizvodnji, posebno izvoznicima, raditi na povećanju potrošnje domaćih roba, na razvoju neiskorištenih potencijala energetskog sektora i energetske efikasnosti, razvijati značajne potencijale u sferi proizvodnje zdrave hrane, raditi na obnavljanju i izgradnji novih turističkih kapaciteta, nastaviti privatizacijski proces, raditi na razvoju konkurentnosti države i na otklanjanju administrativnih prepreka za investitore.

Ono što je najbitnije za ostvarivanje bilo kojeg od gore navedenih ciljeva to je postići i održavati političku stabilnost u državi. “ ,  upozorava predsjednik.

U takvom okruženju, neophodno je planirati razvojni budžet Kantona, a u nedostatku sredstava neophodno je koristiti unutrašnje rezerve i restrukturiranje rashoda u budžetu, onako kako to u svojim firmama rade poslodavci kojima je cilj održati firmu, poslovati pozitivno i odgovoriti svim obavezama spram državne vlasti, uz maksimalne uštede na svim stavkama.