Zapošljavanje u svjetlu globalne ekonomske krize i njenog utjecaja na privredu BiH i Kantona Sarajevo

/14. decembar 2011./

Na Okruglom stolu, održanom u Sarajevu 14. decembra 2011. godine, kojem je prisustvovalo preko 70 predstavnika privrednika, naučnih i stručnih institucija, službi za zapošljavanje, organa vlasti, a u organizaciji Privredne komore Kantona Sarajevo i JU «Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo» o temi: „Zapošljavanje u svjetlu globalne ekonomske krize i njenog utjecaja na privredu BiH i Kantona Sarajevo“, pokušao se iznaći odgovor na pitanje kako dalje u ovom teškom vremenu krize.

Uvodničari na ovom skupu su bili dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH i prof.dr. Fikret Čaušević.

Kako su to istakli organizatori, održavanje ovog okruglog stola je još jedan u nizu pokušaja da se aktuelnim vlastima skrene pažnja na ozbiljnost krize u kojoj se nalazi privreda u našoj zemlji, a posebno u Kantonu Sarajevo, kao i na pogubne posljedice koje ona sa sobom nosi, a kao najosjetljivije pitanje upravo je apostrofiran problem zapošljavanja. 

Skup je upozorio na moguće pogoršanje situacije u međunarodnom okruženju do kraja ove godine i u 2012. godini, koje će isto tako utjecati i na BiH, što će biti “novi„ rizik. Posljednja dešavanja vezana za povećanje dužničke krize, ne samo u euro-zoni nego i u SAD-u, uzrokovali su dodatni val panike na svjetskom tržištu, posebno finansijskim tržištima, koji nije viđen još od početka finansijske krize 2008. godine.

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo gosp. Kemal Grebo u svom obraćanju prisutnima  osvrnuo se na činjenicu da su se protekla zbivanja na svjetskoj privrednoj i finansijskoj sceni, koja se se vrlo izražajno reflektovala na bh. privredu, dobrim dijelom ostala u sjeni zbog političkih zbivanja u BiH, nekoordiniranih i suprotstavljenih gledišta u postizanju konsenzusa oko uspostave državne vlasti. On je upozorio na sve nepovoljnije promjene koje se u zadnje vrijeme dešavaju u privredi, prije svega na pad broja zaposlenih i rast broja nezaposlenih, te smanjenje priliva prihoda u budžete i fondove. Posebno je istakao zapostavljanje razvoja industrije te naglasio da se radi o ključnoj privrednoj grani koja može spasiti privredu Kantona Sarajevo i BiH od daljeg propadanja. 

Govoreći o trendovima u zapošljavanju, direktor JU „Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo“ gosp. Vahid Muharemović istakao je podatak da je prosječan broj nezaposlenih u prvih deset mjeseci ove godine iznosio 69 hiljada, što je povećenje u odnosu na lani za 2,33%. Iako zaposleni u Službi za zapošljavanje KS poduzimaju sve aktivnosti da povećaju broj zaposlenih, prema riječima njihovog direktora, globalna ekonomska kriza je dobrim dijelom urokovala porast broja nezaposlenih u KS.

Osvrćući se na uticaj finansijske krize na BH ekonomiju, dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH, je istakao da uprkos teškoj ekonomskoj situaciji i finansijskoj krizi, sa 30.09.2011. godine štednja stanovništva je povećana za 390 miliona KM ili 5,67% u odnosu na kraj 2010. godine (odnosno za 721 milion, ili 10,47% u odnosu na 30.09.2010. godine).

„Pred nama je sigurno težak period, ali trebamo da pokušamo da ostvarimo adekvatnu likvidnost kapitala, izbjegnemo sistemski rizik po svaku cijenu, ostvarimo adekvatnu kapitalizaciju, ostvarimo adekvatnu količinu gotovog novca u trezorima,  zatim adekvatnu kreditnu aktivnost, kao i da izbjegnemo svaki vid nelojalne konkurencije i ostvarimo adekvatnu komunikaciju sa internom i eksternom javnošću“, kazao je gosp. Kozarić, osvrćući se na bankarski sektor.

Kada je u pitanju realni sektor, gosp. Kozarić smatra da bi privreda, ukoliko želi ostvariti željeni oporavak, morala dati podršku domaćoj proizvodnji, posebno izvoznicima, raditi na povećanju potrošnje domaćih roba, raditi na razvoju neiskorištenih potencijala energetskog sektora, razvijati značajne potencijale u sferi proizvodnje zdrave hrane, raditi na obnavljanju i izgradnji novih turističkih kapaciteta, nastaviti privatizacijski proces, raditi na razvoju konkurentnosti države i na otklanjanju administrativnih prepreka za investitore. Kao najbitnije za ostvarivanje bilo kojeg od gore navedenih ciljeva gosp. Kozarić ističe političku stabilnost.

Tema o kojoj je prof. dr. Fikret Čaušević govorio odnosila se na potencijalne prijetnje i šanse krize u euro-zoni za BH ekonomiju. Kriza u euri-zoni ima zasigurno efekte na sve zemlje, smatra prof. Čaušević, te BiH od toga ne može biti izolovana.

Profesor Čaušević je pojasnio zašto bi jedan od potencijalno najvećih finansijskih šokova u svijetu početkom sljedeće godine mogao biti refinansiranje državnog duga Italije.

„Polovicom januara sljedeće godine Vlada Italije mora emitovati novih 43 milijarde eura (refinansirati dospjeli javni dug), dok polovicom februara mora emitovati dodatnih 58 milijardi eura (refinansirati dospjeli javni dug). Ukoliko ne uspiju navedene dvije emisije obveznica u januaru i februaru uslijediće najveći finansijski šok za Evropu i svijet od vremena Velike Depresije. Evropska centralna banka ima ključnu ulogu u cijelom ovom procesu, a rizici su jako veliki za globalni finansijski sistem i sektor komercijalnog bankarstva na Zapadnom Balkanu i, naravno, Bosni i Hercegovini.“, upozorava Čaušević.

Sumirajući uvodna izlaganja i rasprave koje su potom uslijedile doneseni su određeni zaključci.

Jedan od glavnih zaključaka ovog okruglog stola je da je za dinamiziranje privrede i stimulisanje novog zapošljavanja u Kantonu, Federaciji BiH i državi, neophodno kreirati pogodniji ambijent poslovanja.

Za takvu aktivnost je neophodno:

• donijeti nova strateška dokumenta razvoja Kantona i šire, sa naglaskom na razvoju industrijske proizvodnje čime bi se otvorile veće mogućnosti za prevazilaženje primarnog problema-visoke stope nezaposlenosti. Za ovo je neophodno vrijeme, jer se nagomilani problemi ovog karaktera mogu otklanjati samo sistematski i na duži rok.

• dograditi postojeću i/ili kreirati novu, poticajniju pravnu regulativu, koja će stimulisati  privredni razvoj i rast i to:

  1. davanjem podrške domaćoj proizvodnji, posebno izvoznicima;

  2. povećanjem potrošnje domaćih roba;

  3. razvojem neiskorištenih potencijala energetskog sektora;

  4. razvojem značajnih potencijala u sferi proizvodnje zdrave hrane;

  5. obnavljanjem postojećih i izgradnjom novih turističkih kapaciteta;

  6. nastavkom privatizacijskog procesa;

  7. razvojem konkurentnosti države i otklanjanjem niza administrativnih prepreka za investitore,

  8. reformisanjem sistema obrazovanja kadrova koji bi bio prilagođen potrebama privrede (primjera radi “hronični nedostatak tehničke inteligencije”) itd.

• harmonizirati fiskalnu politiku na nivou BiH (mogućnost uvođenja diferencirane stope PDV, posebno za egzistencijalne proizvode);

• kreirati stimulativnu poreznu politiku za osnivanje novih MSP, posebno proizvodno-izvozno ili uvozno-supstitutivno orjentisanih preduzeća iz oblasti prerađivačke industrije, posebno podstičući zapošljavanje većeg broja radnika;

• ubrzati provođenje (konkretnih) ekonomskih reformi vezanih za realni sektor kako  bi se isti dinamičnije prilagođavao zahtjevima i nivou konkurentnosti EU tržišta 

• (usklađivanje opštih kolektivnih ugovora mogućnostima realnog sektora, uvođenje rigoroznih mjera za prekršaje iz radnog odnosa, posebno rada na crno, uvođenje značajnih poreskih olakšice za pojedine djelatnosti (sa velikim brojem zaposlene ženske radne snage, invalida i osoba sa posebnim potrebama itd.)

  1. podići nivo efikasnosti sudskog sektora i efikasnost izvršnih postupaka (hipoteke);

  2. ubrzati realizaciju planiranih investicionih projekata (posebno infrastrukturnih);

  3. provesti reforme racionalizacije i efikasnosti rada u javnoj upravi itd.

Kada je Kanton Sarajevo u pitanju, za prevazilaženje problema u privredi, te stvaranja mogućnosti većeg zapošljavanja, pažnja bi se trebala fokusirati na:

• kreiranju stimulativnijeg pravnog okvira iz nadležnosti Kantona, kojim bi se značajnije stimulisalo osnivanje novih privrednih društava, posebno u oblasti industrijske proizvodnje i na lokalitetima izgrađenih industrijskih zona u Kantonu;

• racionalizaciji i efikasnijem radu administracije (posebno lokalne);

• uspostavljanju znatno višeg stepena koordinacije svih nivoa državnog organizovanja na području Kantona Sarajevo i šire, sa ciljem značajnijeg korištenja potencijala sa kojima raspolaže Kanton. Poseban potencijal je u razvoju turizma i turističke privrede, razvoju kulturne saradnje i povezanosti sa evropskim i ostalim zemljama svijeta te njegovanju tradicionalnih zanata i djelatnosti i sl.

Ovdje možete preuzeti prezentacije uvodnih izlaganja

• Uvodno izlaganje „Uticaj finasijske krize na BH ekonomiju“ (dr. Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH)
• Uvodno izlaganje „Potencijalne prijetnje i šanse krize u euro-zoni za BH ekonomiju“ (prof.dr. Fikret Čaušević)